Udio poduzeća koja koriste tehnologije umjetne inteligencije kreće se od 42 % u Danskoj do 5,2 % u Rumunjskoj — razlika od osam puta unutar istog jedinstvenog tržišta (Eurostat, 2025.).

Izvor: Eurostat, 2025.

Sjever vodi, i to uvjerljivo

Prve tri pozicije drže nordijske zemlje. To nije slučajnost ni stvar veličine gospodarstva — Danska ima manje stanovnika od Hrvatske i Slovačke zajedno. Zajedničko im je nešto drugo: desetljećima najviši rezultati u digitalnim vještinama stanovništva u europskim mjerenjima.

Prednost nije nastala kupnjom alata, nego godinama ulaganja u ljude.

Što se iz toga može pročitati

Kad usporediš ljestvicu korištenja umjetne inteligencije s ljestvicom digitalnih vještina, redoslijed je gotovo isti. Zemlje koje su ranije ulagale u sposobnost svojih ljudi da rade s tehnologijom sada brže usvajaju novu. Tehnologija se mijenja svakih nekoliko godina; sposobnost učenja ostaje.

Nije pitanje sustizanja u tehnologiji

Hrvatska ne zaostaje jer nema pristup alatima, nego jer ih manji broj ljudi zna smisleno primijeniti. Dobra vijest je da se ta razlika ne mora nadoknađivati infrastrukturom — nego znanjem, koje je jeftinije i brže od bilo koje tehnološke investicije.