Organizacija Gong objavila je u rujnu 2026. istraživanje AI u javnom sektoru: Kako Hrvatska koristi umjetnu inteligenciju. Riječ je o prvom sustavnom pregledu korištenja umjetne inteligencije u hrvatskim tijelima javne vlasti.
Kako je istraživanje provedeno
Gong je putem platforme ImamoPravoZnati.org uputio zahtjeve za pristup informacijama 78 ključnih tijela javne vlasti, sa standardiziranim upitnikom. Podaci su prikupljani od veljače do kolovoza 2026. Rezultati se dakle temelje na odgovorima koje su institucije same dostavile.
Tko koristi AI
Od 78 obuhvaćenih tijela, 50 koristi ili testira neki oblik umjetne inteligencije. Njih 26 navodi da AI ne koristi. Među njima su Vlada Republike Hrvatske, deset ministarstava, Ustavni sud, Državno odvjetništvo, USKOK i Porezna uprava, a od lokalnih jedinica Grad Zadar i dvije županije.
Gong je identificirao 55 različitih AI rješenja. Raspon je širok: od općih alata poput Microsoft Copilota i ChatGPT-a, preko anonimizacije sudskih odluka, do medicinske dijagnostike i biometrije. Ministarstvo unutarnjih poslova koristi tri sustava biometrijske identifikacije (Face Recognition, ABIS i NABIS).
Pravila za korištenje
Od 50 institucija koje koriste ili testiraju AI:
- 9 ima posebna interna pravila za AI (među njima Hrvatski sabor, Fina, Grad Zagreb, APIS IT, HAKOM, Hanfa i HZJZ),
- 11 je pravila pripremalo u vrijeme istraživanja,
- 5 primjenjuje postojeće opće propise koji nisu posebno pisani za AI,
- 26 koristi AI bez internih pravila.
U posljednjoj skupini, prema Gongu, nalaze se MUP, četiri ministarstva, deset sudova, Agencija za elektroničke medije, gradovi Osijek, Rijeka i Split te četiri klinička bolnička centra.
Gongovi prijedlozi
Na temelju nalaza Gong predlaže javni, jedinstveni i redovito ažuriran registar AI rješenja u javnom sektoru, nacionalne standarde evidentiranja te informacije o korištenju AI-ja razumljive građanima.
Regulatorni okvir
Akt o umjetnoj inteligenciji odnosi se i na tijela javne vlasti kad koriste AI sustave. Članak 4. od veljače 2025. obvezuje organizacije koje koriste AI sustave da poduzmu mjere za osiguravanje dovoljne razine AI pismenosti svojih zaposlenika. Paket Digital Omnibus tu je obvezu 2026. preoblikovao iz obveze rezultata u obvezu sredstava: organizacija mora moći pokazati koje je mjere poduzela. Od 2. kolovoza 2026. primjenjuju se i obveze transparentnosti iz članka 50., o kojima smo pisali u članku Članak 50. AI Akta.
Gongovo istraživanje ne ulazi u to jesu li institucije te obveze ispunile, nego bilježi kojim se alatima koriste i imaju li interna pravila. Na upit nije odgovorio samo Državni inspektorat.
Kako čitati podatke
Istraživanje obuhvaća 78 odabranih tijela, a ne cijeli javni sektor. Temelji se na odgovorima institucija, pa ovisi o tome kako je svaka od njih shvatila pojam umjetne inteligencije. Neka tijela možda ne ubrajaju u AI alate koji ga sadrže, primjerice uredske programe s ugrađenim asistentom. Stvarno korištenje može zato biti i šire od prijavljenog.
Umjetna inteligencija sve je prisutnija i u radu institucija s kojima svakodnevno komuniciraš. Koliko je dobro poznaješ, provjeri na Testu AI pismenosti.
Izvori
Index.hr / Hina, 10. 9. 2026. ↗
Brojke se odnose na populaciju i razdoblje navedene u izvoru.