Prvi službeni podatak: 32 % korisnika interneta koristi generativni AI
Državni zavod za statistiku uvrstio je pitanje o generativnim alatima u godišnje istraživanje o primjeni tehnologija u kućanstvima. Devet od deset korisnika poseže za njima privatno, a tek trećina na poslu.
Ukratko
- 32 % internetskih korisnika u Hrvatskoj koristilo je neki generativni AI alat (DZS, 2025.).
- Namjena: privatne svrhe 90 %, obrazovanje 49 %, poslovne svrhe 33 % (DZS, 2025.).
- Korištenje je najizraženije u dobi od 16 do 34 godine i pada s dobi ispitanika (DZS, 2025.).
- Podatak je izmjeren prvi put, pa usporedne godine još nema — ovo je nulta točka.
Mjerenje, ne procjena
Do sada su se hrvatske brojke o korištenju generativne umjetne inteligencije oslanjale na komercijalne ankete različite kvalitete. Od prosinca 2025. postoji službena.
Državni zavod za statistiku uvrstio je pitanje o generativnim alatima u godišnje istraživanje IKT-DOM. Uzorak je činilo 5 498 osoba u dobi od 16 do 74 godine, od čega je 5 396 jedinica bilo prihvatljivo, a sudjelovalo je 3 116 osoba — stupanj odaziva 58 %. Podaci su prikupljeni telefonskim intervjuom uz podršku računala i mrežnim upitnikom, a sva se pitanja odnose na tri mjeseca prije provođenja ankete.
Istraživanje se provodi prema Eurostatovim smjernicama, istovjetno u svim državama Unije, pa su podaci međunarodno usporedivi.
Privatno da, poslovno rjeđe
Raspodjela po namjeni govori više od same brojke. Alati se vrlo često upotrebljavaju za privatne svrhe — tako je izjavilo 90 % korisnika. Gotovo polovica, njih 49 %, koristi ih u obrazovne svrhe. Za poslovne svrhe koristi ih 33 %.
Drugim riječima, alat je u Hrvatskoj prije svega ušao u privatnu upotrebu, a tek zatim u radni kontekst. To je obrnuto od redoslijeda kojim su se u organizacije uvodile ranije poslovne tehnologije, gdje je poslodavac obično bio prvi izvor pristupa.
Zašto se ova brojka ne uspoređuje izravno s europskom
Eurostat je za 2025. objavio da je 32,7 % osoba u dobi od 16 do 74 godine u Uniji koristilo generativne AI alate. Prednjače Danska s 48,4 %, Estonija s 46,6 % i Malta s 46,5 %, a na dnu su Rumunjska s 17,8 %, Italija s 19,9 % i Bugarska s 22,5 %.
Dvije brojke izgledaju gotovo istovjetno, ali nisu izravno usporedive. Hrvatskih 32 % odnosi se na internetske korisnike, a europskih 32,7 % na sve osobe u dobi od 16 do 74 godine. Nazivnik nije isti, pa hrvatski udio izražen na Eurostatov način nužno ispada niži.
Tko želi točnu poziciju Hrvatske u europskom poretku, mora je izvući iz Eurostatova skupa podataka isoc_ai_iaiu, a ne iz usporedbe dvaju priopćenja.
Izvori
- Državni zavod za statistiku (2025.): Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca u 2025., ZTI-2025-1-2, Zagreb, 8. prosinca 2025. podaci.dzs.hr
- Eurostat (2025.): 32.7% of EU people used generative AI tools in 2025, 16. prosinca 2025. ec.europa.eu
Brojka govori tko koristi. Ne govori tko razumije.
Petnaest minuta, bez registracije, na kraju osobni profil u četiri dimenzije.